Poduzimanje mjera u korist šuma
Kako možete poduzeti nešto za šume? Puno nevladinih organizacija uključeno je u zaštitu šuma diljem svijeta. Nude konkretna rješenja kroz razne inicijative, zelene savjete i kampanje kako bi svima pomogli u aktivnom sudjelovanju.
> Naš odabir inicijativa
-
Zaštita kljunorožaca | Zaklada za istraživanje kljunorožaca (engl. The Hornbill Research Foundation) - Pilai Poonswad
Pilai Poonswad (64) uspio je zvjerokradice i neovlaštene drvosječe preobraziti u čuvare prirode kako bi zaštitio kljunorošce. Tu rijetku tropsku pticu love zbog njena mesa i kacige na kljunu.
-
Holistički program očuvanja šuma na Madagaskaru | WWF - GoodPlanet
"Holistički programi konzervacije šuma na Magadaskaru / Cilj ovog projekta je ispitivanje strategija za smanjivanje emisije ugljikova dioksida kao posljedice pretvaranja šuma u pustinje i degradacije šuma. Aktivnosti koje se provode pridonijet će smanjenju stope izumiranja šuma i obnavljanju nekih oštećenih šuma do 2010. godine.
Cilj projekta je i poboljšanje uvjeta života mjesnog stanovništva davanjem izravne odgovornosti za upravljanje šumama i prirodnim resursima, unutar i izvan zaštićenih područja, promoviranjem i razvojem održivih poljoprivrednih praksi i stvaranjem dodatne vrijednosti za stanovništvo.
Partner: WWF
Projekt u potpunosti financira Air France." -
Prirodno ponovno pošumljavanje | Tchendukua
Tchendukua kupuje zemljište u pustinji Sierra Nevada i vraća je indijanskom plemenu Kogi kako bi je oni mogli vratiti u okrilje zemlje svojih predaka i sačuvati šume.
-
Plantaža tikovine certificirana pri FSC-u | Floresteca - FSC
Kupovina tikovine izrasle na održiv način. Floresteca je najveća privatna plantaža tikovine na svijetu, a Vijeće za nadzor šuma (engl. Forest Stewardship Council, FSC) certificiralo ju je zbog održivog upravljanja. Farma je smještena u regiji Mato Gross u Brazilu, a nastala je kao plod suradnje između jedne nizozemske i nekoliko brazilskih tvrtki.
Azija
-
Tajland
Zaštita kljunorožaca | Zaklada za istraživanje kljunorožaca (engl. The Hornbill Research Foundation) - Pilai Poonswad
Pilai Poonswad (64) uspio je zvjerokradice i neovlaštene drvosječe preobraziti u čuvare prirode kako bi zaštitio kljunorošce. Tu rijetku tropsku pticu love zbog njena mesa i kacige na kljunu.
-
Kambodža
Budistički svećenici zbog zaštite šuma organiziraju ophodnje i rade na gospodarskom razvoju šume. | Bun Saluth
- http://www.goodplanet.info/Contenu/Videos/Les-moines-protecteurs-de-la-foret-au-Cambodge/%28theme%29/301
- http://content.undp.org/go/newsroom/2010/september/cambodian-buddhist-monk-with-an-environmental-crusade.en
Kambodžanski budistički svećenik s misijom za zaštitu okoliša ./ Pokret koji je započeo kao misija kambodžanskog budističkog svećenika s ciljem sprječavanja uništavanja okoliša rezultirao je zakonskom zaštitom 18 261 hektara zimzelenih šuma na sjeverozapadu Kambodže danas poznatih kao šume zajednice svećenika (engl. Monks Community Forest).
-
Indonezija
Ponovno pošumljavanje i zaštita majmuna | Zaklada za opstanak orangutana na Borneu (engl. Borneo Orangutan Survival Foundation, BOS)
- http://savetheorangutan.org/splash.html
- http://www.goodplanet.info/Zones/Agir/Bonnes-Pratiques/Reforestation-a-Borneo/%28theme%29/298/%28secteur%29/1150
Pošumljavanje na Borneu / Na otoku Boreno danas se provodi krčenje velikih površina pod šumom. Indonezijska je vlada stoga uspostavila program za ponovno pošumljavanje područja na kojima je posječena prašuma i spaljeno tlo. Profesor Willie Smits i Zaklada za opstanak orang-utanga na Borneu (BOS) ponovno su zasadili više od 1300 vrsta stabala na 2000 hektara koristeći se gnojivima dobivenima od izmeta i otpadaka od hrane. Premda šume na tom području obično teško ponovno niču nakon što su posječene, rezultati su spektakularni: mnoge su vrste drveća ponovno niknule.
Afrika
-
Gabon
Zašita gabonskih šuma | Brainforest - Marc Ona
Marc Ona Essangui, dobitnik Goldmanove nagrade za zaštitu okoliša 2009. godine povodom borbe za očuvanje Nacionalnog parka Ivindo u Gabonu, razgovarao je s novinarima magazina Good Planet Info o aktivnostima svoje udruge (Brainforest), a naročito o njenoj ulozi u aferi Belinga. Naziv se odnosi na projekt rudarskih kompanija koje su namjeravale izgraditi rudnik, branu, željeznicu, cestu i luku za pomorske brodove dubokog gaza u samom srcu Nacionalnog parka Ivindo na sjeveroistoku Gabona pokraj vodopada Kongou, koji se svrstavaju među najljepše u Africi.
-
Tanzanija
Održivo upravljanje šumama | Inicijativa za očuvanje i razvoj mpinga
Inicijativa MCDI pomogla je dvama šumskim zajednicama u Tanzaniji u dobivanju FSC certifikata i održivom upravljanju. To podrazumijeva održivo upravljanje lokalnim šumama od stabala dalbergije koja je vrlo tražena na Zapadu za izradu glazbenih instrumenata.
Novi život za ebanovinu | Sebastian Chuwa - Projekt očuvanja afričkog crnog drveća (engl. African Blackwood Conservation Project)
- http://www.blackwoodconservation.org
- http://www.goodplanet.info/Zones/Agir/Bonnes-Pratiques/Redonner-vie-au-bois-d-ebene/%28theme%29/267
Vraćanje ebanovine u život / Sebastian Chuwa iz Tanzanije posvetio je svoj životni vijek oživljavanju drveća m'pingo, lokalne ebanovine koju mještani masovno sijeku već 20 godina. Nekada su afričke suhe savane obilovale njihovim stablima, no sada ih ima manje od samo tri milijuna. Većina ih se nalazi u Tanzaniji i Mozambiku. Zahvaljujući djelovanju Sebastiana Chuwe ponovno je zasađeno više od milijun stabala, a osim toga je mjesne obrtnike uvjerio da ponovno zasade više stabala nego što ih sijeku. Samo 2004. godine zasađeno je 30 000 stabala. Znatan je to uspjeh, naime, svake se godine iz komercijalnih razloga poisječe 20 000 stabala m'pinga kojima je potrebno od 70 do 100 godina kako bi ponovno izrasla.
-
Senegal
Proizvodnja "ekološkog drvenog ugljena" u Senegalu | Pronatura
"Ekološki drveni ugljen" u Senegalu / Proizvodnja zelenog drvenog ugljena iz poljoprivrednih ostataka i obnovljive biomase postupkom poznatim kao piroliza. Takvo domaće gorivo utječe na smanjenje krčenja šuma i emisije ugljikova dioksida. Previđa se da će se provedbom ovog projekta izbjeći emisija otprilike 5000 tona ugljikova dioksida u atmosferu.
Ponovna sadnja mangrova | Oceanium - Haïdar El Ali
Haïdar El Ali je 2009. godine uspio okupiti 80 000 dobrovoljaca i ponovno zasaditi 36 milijuna mladih sadnica mangrove. Namjera mu je u 2010. godini bila ponovno zasaditi 100 milijuna stabala. Ujedno je i utvrdio 7000 hektara zaštićenog pomorskog područja zatvaranjem 18 kilometara rukavca oko Bambounga.
-
Kenija
Zeleni pojas | Wangari Mathaai
- http://greenbeltmovement.org
- http://www.goodplanet.info/Zones/Agir/Bonnes-Pratiques/Des-arbres-contre-le-desert/%28theme%29/298/%28secteur%29/1150
Drvećem protiv pustinje / Kako bi se borili protiv posljedica pretvaranja šumskih područja u pustinje, u svijetu se provodi nekoliko projekata zelenog pojasa, odnosno sade se plantaže šuma. Wangari Maathai je 1972. godine u Keniji pokrenula Pokret zelenog pojasa (engl. Green Belt Movement) namjeravajući se boriti protiv negativnih posljedica suša i velikih plantaža za izvoz kave i čaja. Zahvaljujući solidnoj mreži stabala, tijekom posljednjih 20 godina zasađeno je više od 20 milijuna stabala u Keniji, što je pridonijelo smanjenju pretvaranja šuma u pustinje na tim područjima. Zbog te je inicijative Wangari Maathai 2004. godine dobila Nobelovu nagradu za mir.
-
Madagaskar
Holistički program očuvanja šuma na Madagaskaru | WWF - GoodPlanet
- http://www.actioncarbone.org/projet.php?typ=ck&id=36
- http://www.goodplanet.info/Zones/Agir/Bonnes-Pratiques/Programme-holistique-de-conservation-des-forets-a-Madagascar/%28theme%29/269/%28secteur%29/1150
"Holistički programi konzervacije šuma na Magadaskaru / Cilj ovog projekta je ispitivanje strategija za smanjivanje emisije ugljikova dioksida kao posljedice pretvaranja šuma u pustinje i degradacije šuma. Aktivnosti koje se provode pridonijet će smanjenju stope izumiranja šuma i obnavljanju nekih oštećenih šuma do 2010. godine.
Cilj projekta je i poboljšanje uvjeta života mjesnog stanovništva davanjem izravne odgovornosti za upravljanje šumama i prirodnim resursima, unutar i izvan zaštićenih područja, promoviranjem i razvojem održivih poljoprivrednih praksi i stvaranjem dodatne vrijednosti za stanovništvo.
Partner: WWF
Projekt u potpunosti financira Air France." -
Eritreja
Sadnja mangrova | Projekt Manzanar - Gordon Sato
Gordon Sato zasadio je više od milijun mangrova na obalama Crvenog mora kako bi smanjio siromaštvo i glad. To je pustinjsko područje opustošeno višegodišnjim ratom.
Sjeverna Amerika
-
Kanada
Podmorsko šumarstvo | Triton Logging
- http://www.tritonlogging.com
- http://www.goodplanet.info/Zones/Agir/Bonnes-Pratiques/Bucherons-sous-marins
Podmorski drvosječe / Kanadska tvrtka Triton Logging Inc razvila je pilu s pomoću koje je moguće piliti panjeve stabala ispod vode na dubini do 300 metara. Štoviše, na dnu spremnika hidroelektričnih brana ostalo je poplavljeno više od 300 milijuna stabala. Drvo dobiveno na taj način posebno je certificirano. Zbog svoje kvalitete, može se upotrebljavati u graditeljstvu i za izradu namještaja. Pila radi s pomoću motora koji se pokreće biljnim uljem i solarnom energijom.
Sporazum o zaštiti borealnih šuma između nevladinih udruga i tvrtki | Nevladine udruge i šumarske tvrtke
"U svibnju 2010. u Kanadi devet je velikih ekoloških udruga, među ostalima Greenpeace i David Suzuki Foundation, potpisalo povijesni sporazum sa 21 šumarskom tvrtkom, koje su pristale obustaviti aktivnosti oko sječe i prijevoza debala na gotovo 29 milijuna hektara prastarih borealnih šuma.
" -
Indonezija
30 milijuna američkih dolara otpisanog duga u ime zaštite šuma | Vlade
- http://www.state.gov/r/pa/prs/ps/2009/06a/125500.htm
- http://www.goodplanet.info/Contenu/Depeche/Archive/Les-Etats-Unis-oublient-la-dette-de-l-Indonesie-si-elle-protege-ses-forets/%28theme%29/298
Članak u magazinu Wall Street Journal dana 1. srpnja 2009. objasnio je da su Sjedinjene Države pristale na otpis 30 milijuna potraživanja od Indonezije. Indonezija zauzvrat mora zaštititi šume na Sumatri. Indonezija će u tu svrhu morati izdvojiti isti iznos u obliku potpora za očuvanje 13 ugroženih šuma na Sumatri. Dodatan milijun dolara pomoći donirat će američka organizacija za zaštitu prirode Conservation International. Jatna Supriatna, potpredsjednik ogranka Conservation International Indonesia, izjavio je kako je to veliko ohrabrenje za stanovništvo i životinjski svijet na Sumatri te kako to odražava politički stav Sjedinjenih Američkih Država. To je najveća razmjena povodom otpisa dugovanja koju je američka vlada dosad organizirala. Sumatra je otok na kojem prebivaju mnoge ugrožene vrste poput bijelih nosoroga, orangutana, tigrova itd. Uz veliku brzinu kojom se krče šume, Indonezija je treća na popisu zemalja s najvećom emisijom plinova nakon Sjedinjenih Država i Kine.
Južna Amerika
-
Kolumbija
Prirodno ponovno pošumljavanje | Tchendukua
Tchendukua kupuje zemljište u pustinji Sierra Nevada i vraća je indijanskom plemenu Kogi kako bi je oni mogli vratiti u okrilje zemlje svojih predaka i sačuvati šume.
-
Čile i Argentina
Kupnja i pretvaranje zemljišta u rezervate prirode | Zaklada za očuvanje zemlje (engl. The Conservation Land Trust) - Douglas Tompkins
Milijarder Douglas Tompkins, koji je stvorio tržišne marke Esprit i The North Face, kupuje tisuće hektara zemljišta u Južnoj Americi. Potom ta područja pretvara u rezervate prirode. Trenutačno posjeduje više od 8000 četvornih kilometara zemljišta.
-
Brazil
Plantaža tikovine certificirana pri FSC-u | Floresteca - FSC
Kupovina tikovine izrasle na održiv način. Floresteca je najveća privatna plantaža tikovine na svijetu, a Vijeće za nadzor šuma (engl. Forest Stewardship Council, FSC) certificiralo ju je zbog održivog upravljanja. Farma je smještena u regiji Mato Gross u Brazilu, a nastala je kao plod suradnje između jedne nizozemske i nekoliko brazilskih tvrtki.
Ponovno pošumljavanje atlantske prašume | Instituto Terra
- http://www.institutoterra.org
- http://www.goodplanet.info/Contenu/Videos/Mata-Atlantica-l-eveil-de-la-foret
"Atlantska prašuma druga je prašuma po veličini u Brazilu, nakon Amazonije, i također se pretjerano eksploatira. U manje od dva desetljeća izgubila je većinu svojeg izvornog biljnog pokrova. Projekt ponovnog pošumljavanja i obnove biološke raznolikosti počeo je na zemljištu koje je krčeno zbog uzgoja stoke. Bilo je potrebno 10 godina da bi to drveće ponovno izraslo. Kako bi se borili protiv krčenja šuma, brazilski znanstvenici iz ustanove Instituto Terra ponovno stvaraju biološku raznolikost u ime koje su uzgojili milijun biljaka dobivenih iz više od 350 vrsta u Atlantskoj prašumi. U taj su se obnovljeni rezervat vratile različite vrste životinja i biljaka..."
-
Bolivija
Solarni štednjaci za smanjenje krčenja šuma | Bolivia Inti-Sud Soleil
- http://www.boliviainti.org
- http://www.goodplanet.info/Zones/Agir/Bonnes-Pratiques/Cuisine-solaire/%28theme%29/269
Od 1999. godine je u Boliviji, Čileu i Peruu više od 4000 obitelji i škola opremljeno s ekološkim solarnim štednjacima. Udruga Roberta Chirona pod imenom Bolivia Inti izradila je jednostavan uređaj: sanduk na koji je postavljen sloj stakla. Sunčeve zrake se koncentriraju i tako se kuha hrana na štednjaku. Ti su štednjaci između 2000. i 2007. zaustavili emisiju približno 12 000 tona ugljikova dioksida. Kvaliteta života tamošnjeg stanovništva također se poboljšala: manje je bolesti dišnog sustava, djeca više ne moraju sakupljati drvo, više je vremena za obrazovanje...
-
Gvajana, Brazil
Sporazum o zaštiti šuma između Gvajane i Norveške | Gvajanska i norveška vlada
- http://www.regjeringen.no/en/dep/md/Selected-topics/climate/the-government-of-norways-international-/guyana-norwaypartnership.html?id=592318
- http://www.goodplanet.info/Contenu/Depeche/Archive/Accord-pour-la-protection-de-la-foret-entre-le-Guyana-et-la-Norvege/%28language%29/fre-FR
"Sporazum o zaštiti šuma između Gvajane i Norveške - Norveška je u ponedjeljak 16. studenog potpisala ugovor s Gvajanom po kojem Gvajana ne smije sječi svoja stabla, a zauzvrat dobiva 250 milijuna dolara do 2015. godine. Gvajana će za početak dobiti 30 milijuna dolara. Ostatak će dobiti ako se projektom uspješno zaustavi krčenje šuma, kako je objašnjeno u članku objavljenom 17. studenog na web-stranicama organizacije WorldWatch Institute. Gvajanske su vlasti godinama pokušavale osigurati financiranje borbe protiv krčenja šuma i na taj način smanjiti emisiju stakleničkih plinova. Novac koji je donirala Norveška sličan je mehanizmu REDD, odnosno smanjenju emisije zbog krčenja šuma i degradacije šuma u zemljama u razvoju (engl. Reduction of emissions from deforestation and forest degradation in developing countries) oko kojeg je potrebno postići dogovor u Kopenhagenu. REDD djeluje tako da zemljama u razvoju plaća da ne eksploatiraju svoje prašume."
Europe
-
Francuska
Ekološki albumi s poštanskim markama | La Poste (Francuska pošta)
- http://timbres.laposte.fr/detailarticle.jgi?idCarac=&idGamme=040&idArbo=010&page=1&index=0&idArticle=1110409
- http://www.goodplanet.info/Zones/Agir/Bonnes-Pratiques/L-eco-carnet-de-timbres/%28language%29/fre-FR
Ekološki album za poštanske marke / Pošta je izdala ekološki album za poštanske marke "For the planet" (u prijevodu "Za planet") na početku 2007. godine. Taj se album sastoji od 12 poštanskih marki, a zamijenio je album s 10 marki te je gotovo jednake veličine. Tim se postupkom uštedjelo 12 tona papira u godinu dana, a to je ekvivalent 192 stabla. Nebijeljeni kraft papir potječe iz šuma u održivom razvoju. Ljepilo ne sadrži razrjeđivač i temelji se na vodi.
Drugi život papira | Copacel
- http://www.copacel.fr/site/spip.php?rubrique10
- http://www.goodplanet.info/Zones/Agir/Bonnes-Pratiques/La-deuxieme-vie-du-papier/%28language%29/fre-FR
"Drugi život papira / Iz jedne tone starog papira možete proizvesti 800 kilograma recikliranog papira, a svakim se listom spašava jedna litra vode i 2,4 Wh električne energije i 15 grama drveta. Tako se u Francuskoj svake godine s pomoću recikliranja kartona spasi više od 22 milijuna tona papira.
(Savez francuskih proizvođača papira) Confédération française de fabricants de papier (COPACEL) "Certificirano drvo ili ništa | FSC WWF
- http://www.fsc-france.fr
- http://www.goodplanet.info/Zones/Agir/Bonnes-Pratiques/Du-bois-certifie-sinon-rien-!/%28theme%29/267/%28secteur%29/1150
Certificirano drvo ili ništa! / Certifikacija je način na koji možemo biti sigurni otkuda dolazi drvo zahvaljujući oznaci koja svima olakšava prepoznavanje ekoloških proizvoda. Među postojećim oznakama, oznaka Vijeća za nadzor šuma (engl. FSC, Forest Stewardship Council) već je dodijeljena više od 84 milijuna hektara šuma u svijetu. Ova oznaka ovisi o 10 kriterija održivog ekološkog upravljanja šumama, a to je upravljanje šumama koje poštuje okoliš i mjesno stanovništvo te istodobno šumi pruža dovoljno vremena da se obnovi. Oznaka FSC-a postoji od 1993. godine i može se naći na brojnim objektima čije je porijeklo moguće slijediti.
Pretvaranje šume uz Fontainebleau u nacionalni park
- http://www.fontainebleau.fr/?projet-de-parc-national
- http://www.goodplanet.info/Contenu/Depeche/Un-comite-demande-le-statut-de-parc-national-pour-la-foret-de-Fontainebleau/%28language%29/fre-FR
Na poticaj Françoisa Letourneuxa, predsjednika francuskog UICN-a, upravni je odbor 18. rujna 2010. jednoglasno usvojio svoje izvješće o izvedivosti i prilici za stvaranje nacionalnog parka u šumi Fontainebleau. Zaključak izvješća jasan je: postupak se mora provesti unutar skupine koja se zalaže za javni interes i koja će moći učiniti sljedeći korak u tom teškom procesu i pripremiti stvaranje nacionalnog parka.
Ponovno pošumljavanje regije Nord Pas de Calais | Pocheco Canopy Reforestation
- http://www.pochecocanopeereforestation.org
- http://www.goodplanet.info/Contenu/Depeche/Nord-Pas-de-Calais-le-retour-des-arbres-dans-le-desert-forestier-francais/%28theme%29/267
"Pocheco Canopy Reforestation provodi projekte na mjesnoj razini s konkretnim akcijama. Otkrijte alate koji vam stoje na raspolaganju za sljedeće:
* osnujte mjesne skupine za ponovno pošumljavanje
* upravljajte i pokrenite vlastiti mjesni projekt ponovnog pošumljavanjaa
* organizirajte akcije za ponovno pošumljavanje i održavanje susjednog okoliša "Podizanje svijesti arhitekata o drvnoj građi | Fondation Chirac
- http://www.fondationchirac.eu/programmes/lutte-contre-deforestation-et-desertification/sensibilisation-architectes-utilisation-bois-legal-certifie
- http://www.goodplanet.info/Contenu/Depeche/Les-etudiants-architectes-sensibilises-aux-ravages-de-la-deforestation/%28theme%29/270
Fondation Chirac je 2010. godine pokrenula projekt u kojem pred 20 000 studenata objašnjava odgovornost arhitekata pri odabiru certificirane drvene građe. Uz građevinare i javne radove, arhitekti najviše upotrebljavaju drvo. Upravo zato mogu pomoći informirajući druge o upotrebi legalne certificirane drvene građe.
Zaštita šuma | WWF France
Na web-stranicama WWF-a objašnjen je utjecaj naše potrošnje (papira, hrane, nakita) na šume i ponuđena su konkretna rješenja za smanjenje tog učinka.
-
Ujedinjeno Kraljevstvo
Kupnja i zaštita područja tropskih šuma | Cool Earth
- http://www.coolearth.org
- http://www.goodplanet.info/Zones/Agir/Bonnes-Pratiques/Acheter-de-la-foret-tropicale/%28language%29/fre-FR
Britanska nevladina udruga Cool Earth (u prijevodu hladna zemlja) upotrebljava donacije koje dobiva kako bi kupovala tropske šume u Brazilu, Gvajani i Ekvadoru. Privatno vlasništvo na taj način postaje način poštovanja okoliša jer te šume kojima upravljaju udruge nisu pod pritiskom šumarskih tvrtki. Ostale najvažnije prednosti: očuvanjem šuma olakšavamo pohranu ugljika. Više od 400 000 hektara šuma očuvat će se poput ove u Gvajani.
-
Španjolska, Italija, Portugal
Bravo za pluto | A petition for cork
- http://www.petitionpourleliege.org
- http://www.goodplanet.info/Contenu/Depeche/Archive-2010/Les-bouchons-a-vis-menacent-les-forets/%28language%29/fre-FR
Potpišite peticiju za pluto i odaberite boce s čepom od pluta. Sve veći broj poklopaca s vijcima na vinskim bocama umjesto čepova od pluta ugrožava dva milijuna hektara šuma u Portugalu, Španjolskoj, Italiji i Sjevernoj Africi. Industrijska eksploatacija tog drva igra važnu ulogu u svijetloj budućnosti hrasta plutnjaka. Na taj smo se način pobrinuli da se ta područja očuvaju stoljećima. WWF procjenjuje da bi oko tri četvrtine tih šuma moglo nestati ako se zastupljenost poklopaca s vijcima nastavi povećavati, imajući na umu da su sve više prisutni na tržištu vina tijekom proteklih 10 godina (povećanje s 5 na 30%). Ako se to dogodi, proizvođači će prestati upotrebljavati pluto, a sadit će stabla eukaliptusa, koji ne potječe iz te regije. Taj bi nagli preokret mogao ugroziti preživljavanje nekoliko vrsta koje obitavaju u tim šumama - nekoliko ptica i pirinejskog risa kojem prijeti izumiranje.
Oceanija
-
Tasmanija
Deforestacija u Tasmaniji: Tvrtka Gunns Ltd odlučila je prestati sa sječom drevnih šuma | Gunns LTD
Greg L’Estrange, novi izvršni direktor jedne od vodećih svjetskih drvoprerađivačkih tvrtki Gunns Limited, odlučio je prekinuti sa sječom drevnih šuma u Tasmaniji, što je njegova tvrtka radila nekoliko desetljeća. Za australske ekološke skupine koje su vodile kampanje protiv uništenja tasmanijske prašume to je nezapamćena odluka: "sada imamo jedinstvenu priliku raspetljati tasmanijski sukob oko šuma", radosno je izjavio direktor jedne od organizacija Phill Pullinger. Nevladina udruga koju on vodi, Environment Tasmania, kao i druge dvije udruge, Wilderness Society i Australian Conservation Foundation, počele su pregovore s predstavnicima šumarske industrije kako bi se tasmanijskim šumama upravljalo na održiv način. Sukob koji traje desetljećima mogao bi se konačno privesti kraju. Jedna od upotrebljenih tehnika uključuje paljenje drevnih šuma napalmom, nakon čega se na njihovom mjestu sade plantaže industrijskog eukaliptusa jer brzo rastu, a njihova su stabla prikladna za strojnu obradu.
U jednoj epizodi serije Vu du Ciel sastaju se Yann Arthus-Bertrand i Bob Brown, senator, doktor i aktivist za zaštitu okoliša koji se dvadeset godina bori za zaštitu šuma na Tasmaniji. Videozapis pogledajte na adresi: Tasmanija - Deforestacija napalmo http://www.goodplanet.info/Contenu/Depeche/Deforestation-en-Tasmanie-Gunns-Ltd-decide-de-se-retirer/%28theme%29/1410
-
Fidži
Proizvodnja soli za očuvanje mangrova | UNDP i suradnici
- http://content.undp.org/go/newsroom/2010/april/preserving-culture-protecting-villagers-in-fiji-.en;jsessionid=axbWzt...?categoryID=349429&lang=en
- http://www.goodplanet.info/Contenu/Videos/Recolte-du-sel-dans-la-mangrove-aux-Fidji
"Slani ribnjaci na Fidžiju / Tai Butani jedina je osoba koja je napustila selo Lomawai i koja se nastavila baviti proizvodnjom soli iz ribnjaka mangrova, što je tradicija koja je generacijama dijelom seoskog života.
Selo Lomawai nalazi se na otoku Fidži i poznato je po svojoj tradiciji proizvodnje soli. Program malih potpora fonda za globalni okoliš UNDP-a sufinancira projekt organizacije World Wildlife Fund pokrenut 1999. godine. Taj je projekt Tai Butani omogućio da održava radionice i prenosi znanje mjesnim ženama."
Svijet
-
Svijet
Zasadi stablo | UNEP
"The Billion Tree Campaign - Growing Green / The Plant for the Planet: Billion Tree Campaign (sadnja milijarde stabala) svjetska je inicijativa za sadnju stabala koju pokreće program Ujedinjenih naroda za okoliš. Ljudi, zajednice, tvrtke, industrija, udruge civilnog društva i vlade potiču se da se pridruže inicijativama za sadnju stabala na internetu. Kampanja znatno potiče sadnju autohtonih vrsta drveća i drveća koje odgovara mjesnom okolišu.
Do kraja 2009. godine zahvaljujući toj kampanji zasađeno je više od 7,4 milijarde stabala, znatno više od ciljanih 7 milijardi te godine, a sudjelovalo je 170 zemalja. Uspješna sadnja nastavlja se i 2010. godine, a kampanja za sadnju milijardu stabala znatno će pridonijeti međunarodnoj godini bioraznolikosti 2010. podižući svijest o važnosti bioraznolikosti za naše dobro. Drveće igra ključnu ulogu kao temeljni sastavni dio bioraznolikosti koja oblikuje temeljene biološke sustave koji nam svima pružaju zdravlje, blagostanje, hranu, gorivo i vitalne usluge ekosustava o kojima ovise naši životi. Oni skrbe za zrak koji udišemo, pitku vodu, plodna tla i stabilnu klimu. Bilijuni stabala zasađeni zajedničkim naporima sudionika kampanje za sadnju milijardu stabala iz svih dijelova društva pridonijet će bioraznolikosti na cijelom planetu."
